|
|
 |
 |
 |
| |
|
|
| Trogodišnje dodiplomske studije
|
|
|
 |
|
| |
Trogodišnje
dodiplomske studije na Višoj elektrotehničkoj
školi u Beogradu od 2002. godine usklađene
su sa Bolonjskom deklaracijom i procesom reforme
visokog obrazovanja u Evropi. Osnovni ciljevi Bolonjske
deklaracije su smanjenje dužine studiranja (na 3
do 4 godine za dodiplomske studije) i podsticanje
razmene studenata – mogućnost studiranja na
više visokoškolskih institucija bez produženja studija.
Ovi i drugi ciljevi unapređenja i modernizacije
nastave na VETŠ postižu se kroz slobodu izbora za
studente, naglasak na praktičnom osposobljavanju
studenata za primenu novih tehnologija i primenom
raznovrsnih oblika nastave. |
|
|
|
| Sloboda izbora za studente
|
|
|
 |
|
| |
Studije na VETŠ odvijaju se na osam smerova kojima
se pokrivaju sve oblasti moderne elektrotehnike
i računarstva, menadžmenta, elektronskog poslovanja,
a u pripremi je i smer za računarske tehnologije
u umetnosti. Izbor jednog od smerova pri upisu na
VETŠ prva je mogućnost izbora za studenta,
s tim da student kasnije može bez teškoća da
promeni smer. Manji broj predmeta na svakom smeru
obavezan je, a većina je izborna. Kroz obavezne
predmete obezbeđuje se sticanje neophodnih
znanja i veština, a kroz izborne predmete obrađuju
se oni sadržaji koji bliže odgovaraju potrebama
i sposobnostima svakog studenta pojedinačno.
Da bi koncept izbornih predmeta bio potpun postoji
i mogućnost da student bira predmete sa drugih
smerova. Takođe, kod obaveznih predmeta i jednog
broja izbornih predmeta, student može da bira i
nastavnika. Najzad, i u okviru većeg broja
predmeta, student može da bira način kako će
da ispuni svoje obaveze, dajući veći akcenat
predispitnim ili ispitnim obavezama. Na primer,
veći deo obaveza može se obaviti putem kolokvijuma
i seminarskih radova i sl. Davanje široke slobode
izbora za studente na VETŠ postepeno je uvođeno
i primenjivano od 1997. godine, pri čemu su
uočene sledeće prednosti:
- sadržaj studija prilagođen
je interesovanjima, sposobnostima i potrebama
studenta,
- sadržaj studija može
se prilagoditi potrebama pojedinih radnih mesta
što pomaže nalaženju posla i brzom prilagođavanju
radnom mestu,
- bolja komunikacija
sa nastavnicima,
- rad u manjim grupama,
jer pojedinačni predmet ne biraju svi studenti,
itd.
|
|
|
|
|
 |
|
| |
Nastava na VETŠ ima
raznovrsne oblike. Pored predavanja i auditornih
(računskih) vežbi u velikoj meri su zastupljene
i laboratorijske vežbe, kao i praktičan i
samostalan rad studenata kroz seminarske radove,
projekte, stručnu praksu u firmama, diplomski
rad. Laboratorijske vežbe obavljaju se u većem
broju računarskih laboratorija (preko 100
umreženih i na Internet povezanih IBM računara),
i u drugim specijalizovanim laboratorijama u školi.
Pored toga organizuje
se i rad u profesionalnim laboratorijama u firmama,
posete i stručne ekskurzije i sl. Velika
pažnja i prostor u nastavnom planu i programu
posvećni su izradi samostalnih i grupnih
radova i projekata. Pri tome svaki student ima
nastavnika-mentora koji studenta upućuje
u izradu rada, imajući u vidu njegove individualne
sposobnosti i interesovanja.
Težište nastave na VETŠ
je na praktičnom osposobljavanju za primenu
novih tehnologija u oblastima koje se proučavaju.
Što raniji neposredni kontakt sa novim tehnologijama
studentima obezbeđuje razumevanje ciljeva
sopstvenog obrazovanja, olakšava usvajanje teorijskih
znanja i snažno motiviše studente da ulažu vreme
i rad za ispunjavanje svojih obaveza. Drugim rečima,
studentima se pruža mogućnost i zadovoljstvo
da se bave onim što vole i tako postepeno svoja
znanja i veštine usavrše do visokog profesionalnog
nivoa.
|
|
|
|
| ECTS, Razmena studenata,
paralelno studiranje
|
|
|
 |
|
| |
Evropski sistem prenosa
bodova (European Credit Transfer System – ECTS)
olakšava razmenu studenata – studenti mogu da
započnu studije na jednoj visokoškolskoj
ustanovi, nastave na drugoj, završe na prvoj ili
nekoj trećoj visokoškolskoj ustanovi. Ukupno
radno opterećenje (broj radnih sati) studenta
u obavljanju svih aktivnosti predviđenih
u jednoj školskoj godini meri se sa 60 ECTS bodova.
Kada student položi
jedan ispit dobija odgovarajući broj ECTS
bodova, zavisno od ukupnog rada koji je potreban
prosečnom studentu da ispuni sve predispitne
i ispitne obaveze. Na VETŠ student završava studije
kada sakupi 180 ECTS bodova, jer se radi o trogodišnjim
studijama. I do sada su studenti mogli da prelaze
sa drugih fakulteta i viših škola na VETŠ, a studenti
VETŠ da nastave studije na drugim fakultetima
u zemlji i inostranstvu.
Uvođenjem ECTS
sistema mogućnosti za studente znatno su
proširene. VETŠ ubrzano radi na sklapanju ugovora
sa inostranim visokoškolskim institucijama na
kojima bi studenti VETŠ mogli da studiraju jedan
ili više semestara, ili da nastave dodiplomske
ili postdiplomske studije. Visokoškolske institucije
u našoj zemlji još nisu uvele ECTS sistem. Međutim
ECTS sistem na VETŠ omogućava studentima
koji na VETŠ prelaze sa drugih viših škola i fakulteta
(ili nastavljaju da paralelno studiraju) da im
se priznaju praktično svi položeni ispiti,
o čemu se više informacija može dobiti na
sajtu VETŠ. Takođe, studenti koji su završili
VETŠ po programu u trajanju od dve ili dve i po
godine, mogu pod povoljnim uslovima da završe
i trogodišnje studije.
|
|
| |
|
|
|
|
 |
|
|
|