English version Početna strana Mapa sajta Forum
                 
Studentski servisi
Studije
     
Upis II i III godine u šk.2007/8 i obnova godine  
Pravila studija  
Diplomski rad  
O Školi
Smerovi
Događaji
Obaveštenja
Ispitni rokovi
Raspored nastave
Akademski kalendar
    Studentski parlament
Korisni linkovi
 
Trogodišnje dodiplomske studije
  Trogodišnje dodiplomske studije na Višoj elektrotehničkoj školi u Beogradu od 2002. godine usklađene su sa Bolonjskom deklaracijom i procesom reforme visokog obrazovanja u Evropi. Osnovni ciljevi Bolonjske deklaracije su smanjenje dužine studiranja (na 3 do 4 godine za dodiplomske studije) i podsticanje razmene studenata – mogućnost studiranja na više visokoškolskih institucija bez produženja studija. Ovi i drugi ciljevi unapređenja i modernizacije nastave na VETŠ postižu se kroz slobodu izbora za studente, naglasak na praktičnom osposobljavanju studenata za primenu novih tehnologija i primenom raznovrsnih oblika nastave.  
Sloboda izbora za studente
  Studije na VETŠ odvijaju se na osam smerova kojima se pokrivaju sve oblasti moderne elektrotehnike i računarstva, menadžmenta, elektronskog poslovanja, a u pripremi je i smer za računarske tehnologije u umetnosti. Izbor jednog od smerova pri upisu na VETŠ prva je mogućnost izbora za studenta, s tim da student kasnije može bez teškoća da promeni smer. Manji broj predmeta na svakom smeru obavezan je, a većina je izborna. Kroz obavezne predmete obezbeđuje se sticanje neophodnih znanja i veština, a kroz izborne predmete obrađuju se oni sadržaji koji bliže odgovaraju potrebama i sposobnostima svakog studenta pojedinačno. Da bi koncept izbornih predmeta bio potpun postoji i mogućnost da student bira predmete sa drugih smerova. Takođe, kod obaveznih predmeta i jednog broja izbornih predmeta, student može da bira i nastavnika. Najzad, i u okviru većeg broja predmeta, student može da bira način kako će da ispuni svoje obaveze, dajući veći akcenat predispitnim ili ispitnim obavezama. Na primer, veći deo obaveza može se obaviti putem kolokvijuma i seminarskih radova i sl. Davanje široke slobode izbora za studente na VETŠ postepeno je uvođeno i primenjivano od 1997. godine, pri čemu su uočene sledeće prednosti:
  • sadržaj studija prilagođen je interesovanjima, sposobnostima i potrebama studenta,
  • sadržaj studija može se prilagoditi potrebama pojedinih radnih mesta što pomaže nalaženju posla i brzom prilagođavanju radnom mestu,
  • bolja komunikacija sa nastavnicima, 
  • rad u manjim grupama, jer pojedinačni predmet ne biraju svi studenti, itd.
 
Nastava
 

Nastava na VETŠ ima raznovrsne oblike. Pored predavanja i auditornih (računskih) vežbi u velikoj meri su zastupljene i laboratorijske vežbe, kao i praktičan i samostalan rad studenata kroz seminarske radove, projekte, stručnu praksu u firmama, diplomski rad. Laboratorijske vežbe obavljaju se u većem broju računarskih laboratorija (preko 100 umreženih i na Internet povezanih IBM računara), i u drugim specijalizovanim laboratorijama u školi.

Pored toga organizuje se i rad u profesionalnim laboratorijama u firmama, posete i stručne ekskurzije i sl. Velika pažnja i prostor u nastavnom planu i programu posvećni su izradi samostalnih i grupnih radova i projekata. Pri tome svaki student ima nastavnika-mentora koji studenta upućuje u izradu rada, imajući u vidu njegove individualne sposobnosti i interesovanja.

Težište nastave na VETŠ je na praktičnom osposobljavanju za primenu novih tehnologija u oblastima koje se proučavaju. Što raniji neposredni kontakt sa novim tehnologijama studentima obezbeđuje razumevanje ciljeva sopstvenog obrazovanja, olakšava usvajanje teorijskih znanja i snažno motiviše studente da ulažu vreme i rad za ispunjavanje svojih obaveza. Drugim rečima, studentima se pruža mogućnost i zadovoljstvo da se bave onim što vole i tako postepeno svoja znanja i veštine usavrše do visokog profesionalnog nivoa.

 
ECTS, Razmena studenata, paralelno studiranje
 

Evropski sistem prenosa bodova (European Credit Transfer System – ECTS) olakšava razmenu studenata – studenti mogu da započnu studije na jednoj visokoškolskoj ustanovi, nastave na drugoj, završe na prvoj ili nekoj trećoj visokoškolskoj ustanovi. Ukupno radno opterećenje (broj radnih sati) studenta u obavljanju svih aktivnosti predviđenih u jednoj školskoj godini meri se sa 60 ECTS bodova.

Kada student položi jedan ispit dobija odgovarajući broj ECTS bodova, zavisno od ukupnog rada koji je potreban prosečnom studentu da ispuni sve predispitne i ispitne obaveze. Na VETŠ student završava studije kada sakupi 180 ECTS bodova, jer se radi o trogodišnjim studijama. I do sada su studenti mogli da prelaze sa drugih fakulteta i viših škola na VETŠ, a studenti VETŠ da nastave studije na drugim fakultetima u zemlji i inostranstvu.

Uvođenjem ECTS sistema mogućnosti za studente znatno su proširene. VETŠ ubrzano radi na sklapanju ugovora sa inostranim visokoškolskim institucijama na kojima bi studenti VETŠ mogli da studiraju jedan ili više semestara, ili da nastave dodiplomske ili postdiplomske studije. Visokoškolske institucije u našoj zemlji još nisu uvele ECTS sistem. Međutim ECTS sistem na VETŠ omogućava studentima koji na VETŠ prelaze sa drugih viših škola i fakulteta (ili nastavljaju da paralelno studiraju) da im se priznaju praktično svi položeni ispiti, o čemu se više informacija može dobiti na sajtu VETŠ. Takođe, studenti koji su završili VETŠ po programu u trajanju od dve ili dve i po godine, mogu pod povoljnim uslovima da završe i trogodišnje studije.

 
 
 
Vrh strane
 
Vrh strane
 
 
© Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija, Vojvode Stepe 283 Beograd
web@vets.edu.yu